Chorvatsko jinak: Navštivte Geopark Papuk

Najveća i najljepša slavonska planina Papuk proglašena je zaštićenim područjem i zbog izuzetne geološke raznolikosti kakvu rijetko susrećemo na prostoru lijepe naše. Papuk izgrađuju stijene u starosnom rasponu od 350 milijuna godina. Osim geokronološke nalazimo i litološku raznolikost zastupljenu varijetetima stijena nastalih sedimentnim, metamorfnim i magmatskim procesima.

Na području Parka prirode Papuk zastupljene su geološke tvorevine od prekambrija?, paleozoika, mezozoika do najmlađih članova kenozoika. Najpouzdaniji dokazi o vremenu nastanka stijena dobiveni su radiometrijskom metodom određivanja starosti, a najčešće dobiveni rezultati, u najstarijim kompleksima, su između 352-376 mil.god (mlađi paleozoik). Nekoliko rezultata koji upućuju na prekambrijsku starost (421-650 mil god.) objašnjavaju se kao ostaci ishodišnih stijena iz kojih su nastali kompleksi stijena paleozojske starosti.
Zastupljene geološke tvorevine nastale su u više orogenetskih ciklusa tijekom geološke prošlosti (bajkalski?, kaledonski?, hercinski i alpinski), dok su u završnom formiranju značajnu ulogu igrali neotektonski pokreti. Najznačajniji geološki procesi stvaranja vezani su na razdoblje hercinske orogeneze (paleozoik- devon-perm), a predstavljeni su sa: progresivnometamorfnim kompleksom, I-granitima i kontaktnometamorfnim stijenama, migmatitima i S-granitima, te semimetamorfnim kompleksom s metabazitima.

Geološki mlađe tvorevine vezane su uz alpinsku orogenezu, a zastupljene su mezozojskim sedimentima starosti između 65 i 260 mil. godina (permotrijas, trijas, kreda). Kraj mezozoika je zastupljen krednim vulkanogeno-sedimentnim kompleksom kojem pripada i geološki spomenik Rupnica. Količinski podređene po obodu Papuka nalazimo neogenske sedimente Panonskog bazena. Sve ove nabrojane tvorevine nabušene su i u naftnim bušotinama stotinama kilometara dalje u Dravskoj potolini. Složenost geoloških odnosa uvjetovalo je i zanimljivu hidrogeološku pojavu - prirodne termalne izvore u dolini potoka Dubočanke.

Dojmove očaranosti geološkim značajkama krajolika najljepše je opisao naš znameniti putopisac i esejist Matko Peić, koji kaže: "Neki ne bi mogli povjerovati ako bi im se reklo da se jedan vrh Papuka zove Visoki vrh i da doseže gotovo devetsto metara! Bilo bi im neshvatljivo da se ovdje, iz ravnice uspravljaju gore kao timori, kao vrhovi izumrlog miocenskog mora i da se ovdje čovjek verući se potiplje o okamenjene školjke, zvijezde, puževe i alge. U um im ne ide da za mjesečine ovdje blista izljev vulkanskog kamenja i sjaje se arhajski gnajsi, tinjčevi škriljavci, silurske naslage, blista kremenit silit. I ne dolaze k sebi kad im kažeš i prstom pokažeš da je na geološkoj karti Hrvatske ovaj požeški kraj najcrveniji, što znači da nije zemljani mekušac, nego eruptivni kamen granit, bazalt!"

ZDROJ:www.pp-papuk.cr, www.croatour.net